Održan stručni skup djelatnika katoličkih škola Zadarske nadbiskupije

Od 3. do 5. rujna 2019. godine održan je 1. Stručni skup djelatnika katoličkih škola Zadarske nadbiskupije u organizaciji Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru. Stručni skup organiziran je u svrhu dobre pripreme odgojno obrazovnog rada. Predavači kao i svi prisutni djelatnici katoličkih škola nastojali su, razgovarajući o raznim temama koje predstavljaju izazove u svakodnevnom radu, dobro se pripremiti za novu školsku godinu. Uz logistički dio posebna pozornost posvećena je duhovnoj formaciji djelatnika, pa su teme obuhvaćale cjelokupnu kako ljudsku tako i odgojno obrazovnu stvarnost katoličkih škola. Ovaj Stručni skup bio je namijenjen svim djelatnicima Osnovne glazbene škole sv. Benedikta, Katoličke osnovne škole Ivo Mašina i Klasične gimnazije Ivana Pavla II.

Ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II., don Ante Sorić, pozdravio je sve prisutne, zahvalio se na velikom odazivu i izrazio želju da se ovakvi skupovi organiziraju i u budućnosti kako bi kroz međusobnu suradnju razgovarali o ključnim pitanjima koja se nameću u svakodnevnom radu.

Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i domaćin Stručnog skupa, u ime Organizacijskog odbora pozdravio je sve prisutne i otvorio ovaj Stručni skup prvim predavanjem pod nazivom Zahvalno sjećanje na ‘Branimirovu godinu’ (1979.).

„Papa vas voli. Papa vas grli i prima. Papa vas blagoslivlja!“

U svom predavanju mons. Želimir Puljić govorio je o obilježavanju 1100. obljetnice znamenite izmjene pisama pape Ivana VIII. s hrvatskim vladarom Branimirom, biskupom Teodezijem, te Papina pisma narodu i svećenstvu iz 879. godine. Taj značajni jubilej hrvatski su hodočasnici (koji su okupljajući se od Solina preko Biskupije kod Knina, pa sve do Nina) zaželjeli proslaviti u Bazilici sv. Petra u Rimu, na istom mjestu na kojem je papa Ivan VIII. prije 1100. godina blagoslovio kneza Branimira i njegov narod. Papi Ivanu Pavlu II. obratio se kardinal Franjo Kuharić. U ime svih nazočnih zahvalio je Svetom Ocu što je presvetu Euharistiju slavio jezikom Hrvata. Uslijedio je govor pape Ivana Pavla II. na hrvatskom jeziku blagoslivljajući sve prisutne, cijeli hrvatski narod i cijelu zemlju Hrvatsku. „Razmišljajući o misi s Papom u Bazilici sv. Petra, prvoj papinskoj misi na hrvatskom jeziku, možemo reći kako se radi o događaju koji je jači od svakog mogućeg oduševljenja.“ – zaključio je svoje predavanje mons. Želimir Puljić.

„Na svijetu smo da Boga upoznamo, ljubimo, njemu služimo i tako u nebo dođemo.“

U svom prvom predavanju dr. sc. Snježana Mališa, prof. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu,  govorila je o Katoličkom identitetu između pojma i svakodnevnog življenja. Tko sam ja, kako se identificiram u društvu i koji su to odnosi koji konstituiraju identitet? – objasnila je na vlastitom primjeru. Nakon obrazloženja što sve identitet nije tj. koje su to zablude o identitetu, zaključila je da je pitanje identiteta zapravo prihvaćanje identiteta djeteta Božjeg, jasnoće da nam je identitet upisan u ljudskoj naravi i Svetom pismu, te da združenost božanske i ljudske naravi, očitovana u Isusovoj osobi, postaje smislom našeg življenja i ciljem našeg poslanja.

„Uzmi svoju postelju i hodi!“

Drugo predavanje dr. sc. Snježane Mališa odnosilo se na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako samostalno hoditi u Kristovoj školi naviještanja na koju smo svi pozvani i po krštenju obavezni. Ljudima koji griješe i koji se razočaraju u sebe otvara se put iskrene molitve i šanse za osobni odnos s Bogom. Navodi kako nam Biblija nikad za uzore u vjeri ne stavlja savršene ljude nego ljude koji u određenim trenucima života, prepoznajući vlastite grijehe radikalno odabiru Boga kao put, istinu i život.

Posljednje predavanje prvog dana Stručnog skupa održao je don Marin Batur govoreći o pesimizmu i vedrini u odgoju mladih. Tema je to koja je vrlo zainteresirala sve djelatnike koji se bave odgojem mladih. Don Marin Batur objašnjava kako pesimist, uvjeren u neuspjeh, najčešće neće ni pokušati nešto promijeniti ili će to napraviti s malo energije te uslijed toga neće ni uspjeti. Naučena bespomoćnost vrlo je česta u ponašanju mlađih generacija djece, razvija se najčešće odgojem, a rjeđe uslijed niza nedaća koje se dese izvan kontrole. S druge strane, iako predstavlja temeljni stav prema životu, optimizam nije urođen, već se može naučiti i kasnije, pa čak i u odrasloj dobi.

(Preuzeto:http://www.gimnazija-ivanapavla.hr/dogadanja/odrzan-1-strucni-skup-djelatnika-katolickih-skola-zadarske-nadbiskupije/ )

Dodaj svoj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *